You are here >   BASTINA > eupr_bast_2. rad_krajob

 

 

Druga radionica Radne grupe za Krajobrazne studije


U utorak, 09. rujna 2014. godine, s početkom u 10:00 sati, u prostorijama Male vijećnice Grada Dubrovnika, održan je drugi sastanak radne grupe za Krajobrazne studije u okviru projekta „Baština - pokretač razvoja“, koji se provodi u okviru Programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu Komponente II. Instrumentapredpristupne podrške EU (IPA). Na početku sastanka je gđa Marina Oreb je ukratko predstavila dnevni red sastanka te je održala uvodnu
prezentaciju kojom je predstavila dosadašnje aktivnosti vezane za izradu Krajobraznih studija predviđenih u sklopu projekta. Predstavila je Studije koje su ugovorene od hrvaske strane te njihovo trenutno stanje dovršenosti. Naglasila je da je glavna studija projekta „Identifikacija i valorizacija prirodnih i kulturnih krajolika na pilot području grada Dubrovnika” koju izrađuje tvrtka gđe Katri Lisitzin SAR/MSA.Prema dnevnom redu je uslijedilo predstavljanje studije „Analiza katastra Dubrovnika 19. st. s transkripcijom upisnika građevinskih čestica te izradom baze podataka“ čiji je izrađivač Neir d.o.o. Split, istraživački osvrt dala je mr.sci. Sanja Buble.Gđa Buble je informirala prisutne da je prva sustavna katastarska izmjera Dalmacije u skladu s teritorijalnim ustrojem Habsburške monarhije za kotar Dubrovnik provedena 1837. godine).Potom je objasnila da se Katastarsko gradivo sastoji od mapa i pisanog gradiva. Katastarsko gradivo čuva se u Državnom arhivu u Splitu. Katastarsko gradivo kao povijesni izvor daje sljedeće informacije:
- organizacija prostora – naselja, kulturni i prirodni krajolik
- administrativni ustroj
- socijalne, ekonomske i demografske prilike.
Mape su prikazane u sljedećim mjerilima:
- Detaljni listovi 1:2880
- Naselja mj. 1:1440
- Sjedište okruga mj. 1:720
Također je upoznala je prisutne o vrsti podataka koji se išćitavaju iz Upisnik čestica zgrada i Upisnik čestica zemlje. U nastavku izlaganja je prikazala podjelu Grada Dubrovnika i njegovog šireg područja početkom 19. stoljeća te je pokazala analizu razvoja grada Visa u 19.st. kao i analizu ruralnog krajolika područje Voštana 1831. godine.Gđa Oreb je zahvalila gđi Buble na izlaganju te je rekla da će ova Studija zasigurno nadživjeti ovaj Projekt i poslužiti za brojna druga istraživanja te je rekla kako Zavod za prostorno uređenje Dubrovačke-neretvanske županije planira ovu Studiju objaviti u obliku publikacije kako bi mogla biti dostupna širem krugu korisnika jer ona predstavlja ulazne podatke za razvoj Grada te je u nastavku rekla da je za grad Dubrovnik neophodno izraditi Studiju razvoja Grada.
Potom je gosp. Igor Belamarić ukratko predstavio izradu studije „Identifikacija i valorizacija prirodne i graditeljske baštine područja Dubrovnika u prostornom kontekstu” izrađivač Institut za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković u Splitu i kratko prezentirao sadržaj Studije. Područje Dubrovnika u okviru ove Studije podijeljeno u 4 klastera:
1. Stari Grad, Pile, Boninovo i Lokrum
2. Srđ i fortifikacijski krajolik
3. Gruž i Lapad sa ljetnikovcima, Daksa
4. Rijeka dubrovačka s ljetnikovcima
te je objasnio kartografske prikaze infrastrukture, fortifikacijskog krajolika, vidikovaca, te stupanj osjetljivosti povijesnog urbanog krajolika na pilot području kao i prijedlog novih granica spomenika svjetske baštine i kontaktne (buffer) zone za zaštitu UNESCO-a.Uslijedilo je predstavljanje faze izrade studije „Identifikacija i valorizacija prirodnih i kulturnih krajolika na pilot području grada Dubrovnika” od strane izrađivač gđe Katri Lisitzin.Gđa Lisitzin je na početku prezentacije objasnila da je najvažnije razumjeti vrijednost nekog lokaliteta te dodala da se upravljanje svjetskom baštinom odnosno Outstanding universal value OUV bavi fizičkim aspektima lokaliteta, procesima koji su stvorili taj lokalitet te asocijacijama uz taj lokalitet. Napomenula je da Dubrovnik nema izrađen Management plan, te da je on neophodan za kvalitetno upravljanje OUV. Kriterij „Masterpiece-a“ za Dubrovnik je „The historical urban (and architectural) complex of Dubrovnik has retained to date the essential elements of the medieval structure of a medieval town: the ramparts, the layout of the streets and squares, impressive public edifices and a great many private dwellings. Za mapiranje Dubrovnika potrebno je uvesti slojeve autentičnost i integriteta. Fortifikacijski srednjevjekovni mediteranski jadranski grad uključuje:
- krajolik obrambenog sistema/ strukture
- urbani infrastrukturni sistem (teritorijalno mjerilo)
- krajolik trgovačkog sistema / strukture
- politički krajolik (Dubrovačka Republika)
- asocijativne i nematerijalne aspekte

U nastavku izlaganja je govorila o "site-u", "settingu" te o buffer zoni za koju je rekla da je to novina u zaštiti svjetske baštine. Bitno je odrediti granice nekog lokaliteta i to: povijesne granice, granice upravljanja, granice održivosti i pogledu u i izvana.

O istoj Studiji govorio je i gosp. Aleš Mlakar kao suradnik u izradi te Studije te je predstavio Krajobraznu tipologiju područja
Dubrovnika. Osnovu čine četri klastera (1. Stari grad, Pile, Boninovo, Kono, 2. Srđ i fortifikacijski sustav, 3. Gruž, Lapad, Daksa te 4. Rijeka dubrovačka) koje su podjeljeni na krajobrazne jedinice prirodnih, kulturnih i urbanih krajobraza (reljef, pokrov zemljišta…). Predožio je da postojeći klaster uz Rijeku dubrovačku podijeli na dva dijela i da kao takve cjeline budu analizirane. Naglasio je i potebu da se , uz osnovnu analizu, izdvoje značajni uzorci ikarakteristike promatranog područja (primjer ljetnjikovca Crijević).U nastavku je također o istoj Studiji govorio je i gosp. Gojko Berlengi kao suradnik u izradi te Studije te je predstavio četiri bitna konzervacijska ciklusa kroz koje krajobrazi prolaze. Izložio je je vrste pritisaka na krajobraze, usporedio stupanj žaštite drugih sastavnica prostora u odnosu na krajobraze te predstavio glavne ciljeve svoga dijela analize:- povezati vrijednosti prirodnog i kulturnog krajobraza u jednu cijelinu i tako je vrednovati- uspostaviti okvir za metodologiju vrednovanjaNakon prezentacije gđa Maja Nodari je rekla da bi bilo jako važno dobiti alate za zaštitu fortifikacijskog sustava na Srđu, a udanašnjim uvjetima gdje se razlikuju Zakoni, volja konzervatora i stvarnost to nije moguće, pa je rekla da bi ove spoznaje trebale postati zakonskom regulativom. Gđa Marina Oreb je rekla da je osnovni cilj izrade svih ovih studija bio dobiti podloge za zakonsku zaštitu ovih lokaliteta kroz prostorno-plansku dokumentaciju.Uslijedila je neformalno druženje na pauzi za kavu.

Nakon pauze je gđa Aleksandra Kapetanović iz Expeditia, partnera u projektu sa crnogorske strane rekla da će oni prestaviti  dvije studije čije izrada je u tijeku, a treča studija malo kasni sa ugovaranjem.Potom je gosp. Dragan Roganović, vođa tima izrađivača predstavio “Studiju prirodnih vrijednosti područja Vrmca”, izrađivač Itea d.o.o.
Na početku je ukratko izložio sadržaj studije te rekao da je poluotok Vrmac smješten u unutrašnjosti zaljeva u pravcu SZ-JI, te razdvaja Kotorski od Tivatskog zaljeva. Vrmac je dug 8 km, a širok 5 km. Masiv Vrmca se sastoji iz dva izdužena vijenca koja se zatim preko prevoja Trojica široko povezuju sa obroncima masiva Lovćena. Sjeveroistočni vijenac je Vrmac, sa najvišim vrhom Sv. Ilija (768 m), a jugozapadni je Popova glava, sa istoimenim vrhom visine 584 m. Istovremeno Vrmac predstavlja stanište rijetkim, endemo-reliktnim vrstama vaskularne flore, fungije i faune koje su od nacionalnog i
međunarodnog značaja.
Studija će obraditi:
• Položaj i opis prirodnih odlika Vrmca sa fizičkim karakteristikama i predionim karakteristikama. (geomorfologija, hidrološke, pedološke
i klimatske karakteristike)
• Biološke karakteristike (Florističko-vegetacijske karakteristike, karakteristike dendroflore i šumske vegetacije, gljive, insekte, vodozemce
i gmizavce, ptice i sisavce)
Na kraju izlaganja je naglasio da je područje Vrmca po mnogo čemu specifično i jedinstveno u ovom dijelu Crnogorskog primorja.
Pored bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa na ovom području nalazi se značajno bogatstvo biodiverziteta kao i specifičnost staništa što je uzrokovalo formiranje karakteristične prepoznatljivosti.

Posljednju po dnevnom redu sastanka „Studiju kulturne baštine područja Vrmca“, izrađivač ReArh, predstavila je vođa tima gđa Katarina  Lisavac. Predmet istraživanja ove studije je područje Vrmca sa fokusom na gornje zone, iznad obalnih naselja. U njoj se analizira kulturna baština, odnosno vrši identifikacija:
• arheologija
• graditeljska baština
  o sela
  o stambena arhitektura
  o sakralna arhitektura
  o ekonomski objekti – mlinovi
  o bistijerne
  o putevi i staze
  o gumna, međe
  o odbrambena arhitektura – austrougarski period
  o spomeniki i spomen obeležja
• pokretna baština
• nematerijalna baštinaU tu svrhu prikuplja se arhivska građa, objavljena literatura, stare mape, fotografije, razglednice, postojeća istraživanja, projekti i planovi te se vrše obilasci terena. U sklopu prezentacije gđa Lisavac je prikazala brojne primjere kulturne baštine gornjih sela poluotoka Vrmca.
U nastavku sastanka gđa Aleksandra Kapetanović iz EXPEDITIO je predstavila koncept za izradu „Studije kulturnog pejzaža područja Vrmca“. Cilj izrade studije je istraživanje svih segmenata baštine na područiju Vrmca (prirodne karakteristike, arheologija, graditeljska baština,
pokretna baština, nematerijalna baština kao i percepcija ljudi), njihovo mapiranje i vrednovanje kao kulturnog pejzaža, kao i definiranje smjernica za njegovu zaštitu i unapređenje. Osnova za izradu Studije kulturnog pejzaža čine:
• Studija kulturne baštine Vrmca,
• Studija prirodnih vrijednosti Vrmca
• stavovi i mišljenja dobijeni kroz participativni proces proveden izradom Sociološke studije.
Ove tri studije trebaju utvrditi vrijednosti Vrmca koje predstavljaju potencijal ekonomskog razvoja.Osnovni problem u dosadašnjem tretiranju Vrmca je što Vrmac nikada do sada nije bio tretiran kao cjelina. Stoga se kroz izrade ovih studija želi valorizirati i vrednovati Vrmac kao kulturni pejzaž (u Crnoj Gori za sada ne postoji ni jedan lokalitet zaštićen u kategoriji kulturnog pejzaža) te dati smjernice za zaštitu tog prostora.Prema dnevnom redu uslijedila je rasprava očekivanim rezultatima Studija, očekivanom kraju izrade Studija i komparativnim sadržajima koje će sadržavati, te pripreme za simpozij u Dubrovniku u sklopu Dana krajolika, te buduće aktivnosti planirane u Crnoj Gori u svezi izrađenih studija.

Gđa Marina Oreb je napomenula da je potrebno razmišljati i o tome da studije budu uporedive, o čemu se još treba dogovarati. Završetak glavne HIA studije sa hrvatske strane predviđen je za 06.12.2014. dok su ostale studije već uglavnom na završetku. Studije sa hrvatske strane će biti prezentirane na simpoziju koji se planira u studenom 2014. godine.


Prezentacije:

- II. Sastanak radne grupe za studije prirodne baštine i kulturnog pejzaža- Barbara Savin
- Dubrovnik-tipologija - Aleš Mlakar
- Područje grada Dubrovnika u Franciskanskom katastru - Sanja Buble
- Identification and Valorization of Natural and Cultural landscapes - Gojko Berlengi
- Identifikacija i valorizacija prirodne i graditeljske baštine područja Dubrovnika u prostornom kontekstu - Igor Belamarić
- Understanding the World Heritage Outstanding Universal Value - Katri Lisitzin
- Kulturni pejzaž Vrmca - Sandra Kapetanović
- Studija kulturne baštine Vrmca - Katarina Lisavac
- Studija prirodnih vrijednosti Vrmca - Dragan Roganović

 

<natrag

 

 

Dizajn: © martha_lights, programiranje: © GEOdata doo. Sva prava pridržana.

   Login