You are here >   EU PROJEKTI > CO-EVOLVE > co-evolve_općenito

 

 

 

EU PROJEKT CO-EVOLVE

Općenito o projektu

Puni naziv: Promicanje ko-evolucije ljudskih aktivnosti i prirodnih sustava za razvoj održivog obalnog i pomorskog turizma

 

Akronim: CO-EVOLVE

Program: Transnacionalni program Mediteran 2014 – 2020 

Nositelj projekta: Periferija Istočne Makedonije i Trakije, GRČKA

Trajanje: 12/2016- 12/2019

Ukupni proračun projekta: € 3.000.000,00 (DUNEA proračun: € 215.000,00)



Provedba CO-EVOLVE započela je u prosincu 2016. s predviđenim trogodišnjem trajanjem. Finaciran je kroz “Transnacionalni program Mediteran”, a ukupni proračun iznosi 22.500.000,00 kuna (DUNEA proračun: 1.612.500,00 kn). Navedeni projekt je nastavak prethodno provedenih projekata na temu upravljanja i zaštite obale COASTANCE i COASTGAP. Cilj ovog projekta je podizanje svijesti, analiza i promicanje suradnje različitih ljudskih aktivnosti i prirodnih sustava u obalnim područjima s visokom stopom turizma i/ili visokim turističkim potencijalom, koji se suočavaju s učincima klimatskih promjena. Partnerstvo je sastavljeno od 12 institucionalnih, operativnih i znanstvenih partnera iz 5 zemalja EU, međunarodnog partnera (UNEP/MAP PAP/RAC), mreže Perifernih pomorskih regija (CRPM) i 6 pridruženih partnera. Nositelj aktivnosti za Dubrovačko-neretvansku županiju je Regionalna razvojna agencija DUNEA, a drugi hrvatski partner na projektu je Javna ustanova RERA SDŽ za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije. CO-EVOLVE se bavi teritorijalnim izazovima specifičnim za mediteranski prostor koji su koherentni sa specifičnom osi 3.1. “Unaprijediti razvoj politika i povećati koordinaciju strategija između teritorija na međuregijonalnoj i transnacionalnoj razini povezanih s razvojem održivog obalnog i pomorskog turizma, u skladu s načelima ICZM i MSP, „kroz suradnju i zajedničko planiranje”. Iako je trenutni politički i zakonodavni okvir već formiran (ICZM protokol, COM (2014)86 final, 2014/89/EU) i rezultati njaboljih praksa već dostupni ipak je puna i konkretna primjena konkretnih načela ICZM/MSP na turistička obalna područja uočena kao ključni čimbenik za održiv razvoj. Ovim pristupom svi ključni izazovi za održivost turizma u EU (sezonalnost potražnje, prijevoz, smanjenje korištenja resursa, kvaliteta življenja i prosperitet zajednice, očuvanje i valorizacija prirodne i kulturne baštine) uzimaju se u obzir na mediteranskoj razini i unutar specifičnih akcijskih planova na pilot područjima. Temeljem postojećih studija i novih analiza, na projektoj razini, razmatrat će se prijetnje i mogućnosti za koevoluciju na razini Mediterana. Na lokalnoj razini, kreirat će se integralni planovi i aktivnosti upravljanja pilot područjem na principima ICZM/MSP. U projekt je uključeno 7 pilot područja. Pilot područje Dubrovačko-neretvanske županije je delta rijeke Neretve koja je ujedno predmet područja obuhvata. 


Zemlje korisnice

Grčka, Francuska, Italija, Hrvatska, Španjolska i Cipar.


Pozadina problema i trenutačni pregled

Turizam predstavlja početnu gospodarsku platformu za sveukupni daljnji razvoj zemlje, kako je i prepoznato u nacionalnoj Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. Navedena Strategija također naglašava potrebu održivog upravljanja turističkim resursima i atrakcijama, što podrazumijeva udovoljavanje osnovnim ekonomskim, socijalnim i političkim, ali i estetskim kriterijima dugoročno održivog poslovanja. To bi trebalo omogućiti ne samo očuvanje kulturnog integriteta te vitalnih ekoloških sustava i biološke raznolikosti, već i kontinuirani dugoročni rast blagostanja domicilnog stanovništva na svim turistički interesantnim područjima zemlje. Sukladno prihvaćenoj razvojnoj viziji, Hrvatska bi u 2020. godini trebala biti:

„… globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja“.

Turizam se kako na području Republike Hrvatske, tako i na području Dubrovačko-neretvanske županije etablirao kao jedan od glavnih nositelja gospodarskih aktivnosti. Iako turizam za RH predstavlja izuzetno važnu gospodarsku djelatnost i jedan je od neupitnih razvojnih prioriteta cijele Dubrovačko-neretvanske županije. “Dubrovnik rivijera” je globalno prepoznata « upscale » turistička destinacija i jedna od vodećih na Mediteranu. Svoje jedinstveno prirodno i kulturno naslijeđe strukturira i interpretira kao nezaboravno turističko iskustvo usmjereno gostima koji cijene autentične vrijednosti i kvalitetu doživljaja u izvornom jadranskomediteranskom okruženju. Grad Dubrovnik je centar i « landmark » regije koji živi cijelu godinu na temelju aktivnosti povezanih s kulturom, događanjima i kongresima. Arhipelag otoka i otočića je utočište i ladanje iskusnih i zahtjevnih poklonika uživanja u moru i nautici, a unutrašnjost otoka njeguje i interpretira osobitu agrikulturu i gastronomiju. Na prostorima obale, ali i unutrašnjosti, koji dosad nisu bili predmet turističkog ili opće gospodarskog razvoja, Dubrovnik Rivijera razvija nove, inovativne i visoko kvalitetne resorte koji maksimalno respektiraju krajolik i socio-kulturni supstrat ovog jedinstvenog prostora.

Na području klastera Neretva u novije vrijeme nije bilo značajnijih ulaganja u tržišno repozicioniranje i/ili revitaliziranje ionako malobrojnih postojećih hotela i sličnih objekata te kampova, ali ni značajnijih novih ulaganja u moderne oblike smještajne ponude, počev od tematiziranih malih obiteljskih hotela/'bed & breakfast' pansiona, preko kapaciteta ruralnog i seoskog turizma, do ponude u sferi ekoturizma. Zastarjela i nedostatna turistička infra i suprastruktura na području Klastera, kao i nedovoljno prepoznavanje turističkog potencijala raspoložive resursno-atrakcijske osnove, rezultirali su i relativno siromašnim sustavom, za tržište spremnih, turističkih proizvoda. To je, ujedno, i glavni razlog zašto resursno-atrakcijska osnova ovog područja još uvijek nije zadovoljavajuće prezentirana, a time ni komercijalizirana na domaćem i/ili međunarodnom turističkom tržištu, pri čemu posebno valja istaknuti stalno rastući potencijal sve brojnijih potrošačkih segmenata na tržištu specijalnih interesa. Strategija razvoja turizma DNŽ 2012. – 2022. ističe da je upravo područje klastera Neretva jedino područje u Županiji u kojemu turizam danas ne igra značajnu ulogu u gospodarskom razvoju. 

Turistička aktivnost na području doline Neretve još uvijek nije razvijena sukladno potencijalu raspoložive resursno-atrakcijske osnove. Prema podacima iz Plana razvoja turizma klastera Neretva 2015. – 2025., osim siromašne i nedovoljno profilirane smještajne ponude, cijeli klaster Neretva karakterizira i relativna rijetkost i nedovoljna profiliranost turističkih objekata kao i nizak stupanj razvijenosti drugih, s turizmom povezanih, uslužnih djelatnosti. 

Plan razvoja turizma klastera Neretva (DNŽ) izrađen za potrebe jedinica lokalne samouprave Neretve i kao ulazna podloga za potrebe Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (IDPPDNŽ), usvojen je od strane jedinica lokalne samouprave krajem 2016. Preporuka izrađivača Plana (Hrvatski Institut za turizam) je da bi sve jedinice lokalne samouprave klastera Neretva morale sustavno izgrađivati originalnu, dobro zaokruženu, međusobno komplementarnu i međunarodno konkurentnu turističku ponudu namijenjenu različitim tržišnim segmentima, a koja se može komercijalizirati tijekom većeg dijela godine.

Prema podacima Turističke zajednice DNŽ, na području svih sedam jedinica lokalne samouprave klastera Neretva ostvareno je tijekom 2014. godine oko 25,9 tisuća dolazaka te oko 185 tisuća noćenja turista. Sukladno podacima TZ JLS, u ukupnom turističkom prometu ostvarenom na području DNŽ u 2014. godini, klaster Neretva sudjelovao je s neznatnih 1,9% dolazaka te 2,9% noćenja. Kao što je prepoznato u Nacionalnom planu djelovanja na okoliš, jasno je da je turizam puno osjetljiviji nego druge gospodarske djelatnosti na degradaciju okoliša, jer je očuvani okoliš njegov primarni resurs. Najveći pritisci turizma na okoliš jesu posljedica koncentracije turističke djelatnosti u relativno ograničenom prostoru i vremenu. Stoga je u svijetu, kao i Hrvatskoj sve više prisutan trend održivog turizma. Glavna poveznica s razvojnim potencijalom uspostavljena je za turistički sektor provođenjem održive valorizacije prirodnih resursa, posebno onih visoke globalne i jedinstvene vrijednosti, zbog toga što 30% turista tokom boravka posjeti jedno od zaštićenih područja. Procjenjuje se da je oko 3% međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano ekoturizmom, a podržan rastućom ekološkom svijesti kupaca, proizvod pokazuje snažan rast, između 10%-20% godišnje. Činjenica da oko 70% svih posjeta zaštićenim područjima u RH otpada na samo dva zaštićena područja (NP Plitvička jezera i NP Krka) pokazuje da je većina potencijala prirodne baštine neiskorištena, uglavnom zbog manjka financijskih sredstava i kapaciteta koji bi osigurali odgovarajuće upravljanje (turističkim) posjetima.

Jedan od mogućih portfelja turističkih proizvoda klastera Neretve upravo je u domeni održivog turizma (ruralni turizam, kulturni turizam, ekoturizam, cikloturizam, promatranje ptica, enogastro turizam, pješačenje, planinarenje, sportsko-avanturistički turizam) gdje bi se omogućila diversifikacija turističkog doživljaja i povećanje zadovoljstva potencijalnih posjetitelja. Kvaliteta resursno-atrakcijske osnove klastera Neretva, zaštićeni dijelovi prirode i mreža Natura 2000, pri čemu posebno valja izdvojiti vodotok/deltu Neretve, relativno dugu i turistički iskoristivu morsku obalu, Baćinska jezera, povoljnu klimu, ihtiološki/ornitološki interesantna te prikladno zaštićena močvarna područja, brojne špilje i krške fenomene, vjekovnu tradiciju kulture života i rada, zanimljivu povijest te osebujnu materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, osnova su za dinamiziranje turističkog razvoja. 

Ovakav tip održivog turizma, ključnog za rast cjelokupnog gospodarstva, dao bi odgovore na pitanja o suzbijanju stihijskog turističkog razvoja, očuvanju prirodne i kulturne baštine, socijalno-kulturnih vrijednosti te za rast životnog standarda lokalnog stanovništva projektnog područja doline Neretve ali i cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Povećanje blagostanja lokalne zajednice podrazumijeva dobro osmišljeno i međusobno koordinirano gospodarsko aktiviranje cjelokupne raspoložive materijalne i nematerijalne resursno-atrakcijske osnove kojom se raspolaže, sve u skladu s definiranom razvojnom vizijom. Time bi se pridonijelo i rješenju problema izražene sezonalnosti turističkih aktivnosti, neravnomjerne distribuiranosti turističkog prometa, ali i disproporcije u turističkom razvoju donjoneratvanskog kraja s obzirom na ostale dijelove Dubrovačko-neretvanske županije. 

Na području Neretve pojedine epohe su zastupljene gradnjom koja osvjetljava mogućnosti i dosege stanovnika ovoga kraja vezujući ga u kulturnom razvoju za šire područje Dalmacije. Prapovijesno i antičko razdoblje (prapovijesne gomile, gradine i prIzide, rimske vile rustice), srednjovjekovne nekropole, često sa stečcima, starokršćanske crkve kao i ruralna naselja te graditeljski sklopovi, pokazuju odlike šireg priobalnog prostora. Područje sela Neretve pripada dalmatinskom zaleđu. Kuće su zbijene pod brijegom uz plodna polja. Iz položaja tradicijskih sela i zaselaka može se i danas puno naučiti, ona ne zauzimaju plodno tlo, paze na insolaciju, ponašaju se racionalno, ne gradi se preko stvarnih potreba obitelji, ne uz ceste i puteve na vjetrometini, koriste se iskustva baštine koja su nastala iz konstantnog, nepromjenjivog spektra kao što su krajolik, reljef, geologija, klima, pridržava se ekoloških principa. Osnovna mu je značajka da se gradi prirodnim materijalom iz najbliže okolice, štedljivo, bez suvišnih detalja i ekološki. Brojna napuštena naselja razaznaju se tek kao ruševine u prostornoplanskim podlogama, no sačuvala su svoju cjelovitost i autentičnost pa njihova revitalizacija predstavlja izazov za lokalne zajednice. Depopulacija ovih područja, zapuštanje tradicionalne poljoprivrede i neadekvatna gradnja glavni su uzroci njihove degradacije. Danas sela su najvećim dijelom napuštena i u veoma lošem stanju, a nekim cjelinama je gotovo nemoguće prići, jer nema prilaznih puteva. U Hrvatskoj ne postoji zakonski okvir za očuvanje krajolika ni tradicijskih naselja ambijentalne vrijednosti. Zakon o zaštiti kulturnih dobra štiti samo najvrjedniju baštinu, dok se zaštita evidentirane baštine samo formalno provodi kroz sustav prostornoga planiranja. U nekim zemljama zakonodavstvo regulira gradnju u ovim područjima, dok kod nas to pitanje se regulira prostornim planovima, ali za sada ne daje rezultate jer Zakon o prostornom uređenju ne propisuje obvezne stručne podloge, a mogućnost planiranja ograničena je propisanom razinom planiranja, pa sustav zaštite evidentirane baštine je nereguliran, time neprovediv. 

Na tlu Hrvatske baštinimo kulturno naslijeđe brojnih stoljeća i tisućljeća. Samo smo malen dio zbrinuli i očuvali za buduće naraštaje. Većina naslijeđa propada i nestaje, a time nestaje i dio kulturnog, povijesnog i prostornog identiteta Hrvatske. Posebice je u teškom stanju graditeljsko naslijeđe i posebice ruralni prostor koji je desetljećima bio zapostavljen: 

- nezadovoljavajuće građevno stanje

- zapuštenost, neodržavanje, ruševnost 

- nedostatna sustavna promocija važnosti i vrijednosti kulturnih dobara te mogućnosti njihova
        uključenja u gospodarske tokove sredine u kojoj se nalaze

- nedostatnost podzakonske regulative i nepostojanje odgovarajućih konzervatorskih podloga za izradu
        prostornoplanske dokumentacije, što je temelj obnove i održivosti povijesnih cjelina.

Temeljno je pitanje kako brojno propadajuće naslijeđe uključiti u suvremeni život, kako spriječiti njegovo propadanje, kako mu produljiti život, kako ga učiniti resursom koji će se sam održavati, kako ga kreativno i racionalno nadopuniti, osuvremeniti i učiniti ga aktivnim – a da ne izgubi svojstvo naslijeđa. Kulturno naslijeđe ne treba shvaćati kao statični zaštićeni objekt, kao mrtvi kapital, nego kao aktivni subjekt. Naslijeđe treba shvatiti kao resurs koji može stvoriti prihod za svoje održavanje i za lokalnu zajednicu, koja jamči njegovo očuvanje i kontinuitet. Opstanak i budućnost naslijeđa treba povezati s urbanističkim i prostornim planiranjem, i to u skladu sa zamislima održivoga razvoja. Odnedavno se govori o integralnoj zaštiti kao interdisciplinarnom pristupu kulturnome naslijeđu. Takav pristup nedvojbeno zahtijeva prostorno/urbanističko i ambijentalno promišljanje revitalizacije Pozitivan proces podrazumijeva da baštinu ne shvaćamo kao teret i ograničenje, već kao izvorište i pokretač razvitka. Valja učiti živjeti s naslijeđem i živjeti od naslijeđa. Mogući uzor za navedeni cilj je susjedna Splitsko-dalmatinska županija koja je usvojila „Program obnove raseljenih i zapuštenih sela SDŽ“.

Sukladno programu Natura 2000 i Strategiji razvoja turizma RH do 2020, dolina Neretve je u mogućnosti zadovoljiti potrebe i očekivanja gostiju u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo fokusiranih ekoturističkih 'eksperata' pridonoseći stvaranju dodatne dimenzije imidža Dubrovačko-neretvanske županije ali i Hrvatske općenito, među novim segmentima posjetitelja. Nužno je korištenje potencijala prirodne i kulturne baštine kao prirodnog kapitala za stvaranje prepoznatljivosti regije kao područja za afirmaciju novih, neiskorištenih oblika turizma za kojima prema svim zadnjim istraživanjima postoji sve veća potražnja te stvaranje kritične mase zaokruženih ekoturističkih kompleksa i objekata na ovom području u svrhu zoniranja doline Neretve kao jedinstvenog ekoturističkog područja međunarodne važnosti. 

Potrebno je razviti nove oblike turizma, turističke ponude i edukativne sadržaje koji su dugoročno održivi, koji čuvaju prirodne i kulturne resurse s ciljem jačanja konkurentnost donjoneratvanskog turizma općenito te stvaranja prepoznatljivog turističkog sadržaja i destinacije na međunarodnom tržištu. Diverzifikacija postojeće turističke ponude s naglaskom na ruralni i ekoturizam te sadržaje specifične za područje doline Neretve rezultirali bi produženjem turističke sezone, povećanjem broj noćenja i posjetitelja te ujedno omogućiti rast gospodarstva i sprječavanje depopulacije, što doprinosi viziji turističkog klastera Neretva definiranog Planom razvoja turizma klastera Neretva 2015. – 2025. koja glasi:

„U 2020. godini cijelo će područje Klastera predstavljati međunarodno afirmiranu turističku destinaciju, prepoznatljivu ponajviše po očuvanosti ekosustava uz deltu Neretve, po širokoj paleti proizvoda namijenjenih različitim segmentima tržišta specijalnih interesa, ali i po aktivnom 'sunce i more' odmoru. Bogatstvo i emocionalni naboj doživljaja, u kombinaciji s izvornom ljepotom krajolika, autentičnošću ugostiteljske ponude, blagom mediteranskom klimom i osebujnom paletom događanja tijekom većeg dijela godine, predstavljat će ključne razlikovne elemente i dobru osnovu za uspostavu jedinstvenog turističkog brenda. Dinamičan i prostorno ravnomjeran turistički razvoj Klastera bit će rezultat poticajnog poslovnog ozračja, odgovornog destinacijskog menadžmenta kao i uspješne suradnje javnog i privatnog sektora.“


KORISNI LINKOVI:

http://msp-platform.eu/projects/co-evolve-promoting-co-evolution-human-activities-and-natural-systems-development

https://co-evolve.interreg-med.eu/

http://www.dunea.hr/en/our-projects/321-co-evolve

https://www.facebook.com/CoEvolveMED/

https://twitter.com/coevolvemed


 < natrag

 

 

Dizajn: © martha_lights, programiranje: © GEOdata doo. Sva prava pridržana.

   Login